Proyekshon Jair Jurrjens #2

Jair Jurrjens a figura den su di 11 partido e temporada aki i a logra un viktoria mas. Manera ma yega di menshoná, e hóben yu di Kòrsou ta pichando di forma espektakular. Den e partido aki Jair a picha 7 inning permitiendo 6 hit i 2 kareda.

Manera mi a primintí, despues di kada wega ku Jair picha lo mi hinka su numeritos nan den mi sistema di proyekshon i asina duna un bista kon mi ta kere Jair lo ta na final di temporada 2011. Despues ku mi a hinka e numeritos nan mi mester bisa ku no tin masha ku a kambia. Esaki ta nifiká ku ainda Jair ta riba e bon kaminda.

Den e tabla nan siguiente lo bo por mira un biaha mas e rekòrt di Roy Halladay di aña pasa ku e la gana e premio Cy Young, pero tambe e proyekshon nan di Jair e aña aki.

Roy Halladay tabata tin e siguiente rekòrt na 2010:

W

L

ERA

GS

SHO

IP

H

R

ER

HR

BB

SO

21

10

2.44

33

4

250 2/3

231

74

68

24

30

219

 

Proyekshon #2, despues di figura den 11 partido.

W

L

ERA

GS

SHO

IP

H

R

ER

HR

BB

SO

17

7

2.56

30

0

208

186

65

57

13

48

132

 

Proyekshon #1, despues di figura den 10 partido.

W

L

ERA

GS

SHO

IP

H

R

ER

HR

BB

SO

17

7

2.53

30

0

212

190

66

57

12

51

138

Jair Jurrjens 2011 kontra Roy Halladay 2010

Despues di tabata leshoná na prinsipio di e temporada, e hóben yu di Kòrsou Jair Jurrjens ta pichando espektakular. Jair a picha den 10 partido te awor aki i tin un rekòrt di 7 wega gana, 2 pèrdí i un averahe di kareda permití di 1.75. Pa e motibu aki Jair ta wòrdu konsiderá komo un di e mihó picher nan aktual i te asta ta papia di un posibel premio Cy Young na final di temporada.

E premio Cy Young ta un premio ku kada aña di nobo ta wòrdu otorgá na e mihó picher nan den beisbòl liga grandi. Na aña 2010, Roy Halladay di Phildelphia Phillies a logra gana e premio di Cy Young den liga nashonal. Jair a picha den 10 wega e temporada aki, e la gana 7 i pèrdè 2, pero kiko esaki ta nifiká? Di bèrdat Jair ta pichando hopi bon? E tin e potensial pa gana Cy Young e aña aki? Kon Jair ta para kontra di Roy Halladay na aña 2010?

Ta difísil pa kontesta e pregunta nan aki teniendo na kuenta ku ta 10 wega so Jair a picha di un posibel 30 wega ku e lo picha e temporada aki. Pero ku un tiki análisis estadistiko kisas nos por kontesta e pregunta nan menshoná.

Pa por kontesta e pregunta nan menshoná, nos tin ku bai den futuro. Nos tin ku purba saka afó kon Jair su numeritos nan lo ta na final di e temporada 2011. Analisando e numeritos nan aktual di Jair i esnan di den pasado ma logra yega na un sistema kaminda mi por determiná kon Jair su numeritos nan lo ta na final di temporada 2011.

Aña pasa ku Roy Halladay a gana e premio Cy Young e tabata tin e siguiente rekòrt:

W

L

ERA

GS

SHO

IP

H

R

ER

HR

BB

SO

21

10

2.44

33

4

250 2/3

231

74

68

24

30

219

Segun e proyekshon aktual na final di temporada 2011, Jair lo tin e siguiente rekòrt:

W

L

ERA

GS

SHO

IP

H

R

ER

HR

BB

SO

17

7

2.53

30

0

212

190

66

57

12

51

138

 

Esaki ta nifiká ku SI, te ainda Jair tin un temporada espektakular i manera e ta bayendo aki chèns ta grandi ku Jair lo superá e bon temporada ku e tabata tin na aña 2009. A base di e proyekshon Jair tin tur potensial pa gana e premio Cy Young e aña aki. Pero mester tene na kuenta ku no tin un standard ku ta definí ken ta gana e premio Cy Young. Tur kos ta dependé di e aktuashon di otro picher nan durante di e temporada korespondiente i prinsipalmente di e votashon di e miembro nan di “Baseball Writers Association of America”. Si nos kompará Jair ku Roy Halladay, bo por mira ku e proyekshon no ta tira Jair hopi leu for di Halladay. Lo ke te ainda ta hasi un diferensia entre Halladay i Jair ta e kantidat di “no decision” nan. Segun e proyekshon Jair ta kanando riba kaminda di tin 6 “no decision”.

Kòrda tene na kuenta ku e proyekshon aki no ta státiko, e ta un proyekshon dinámiko. Esaki ta nifiká ku e sifra nan ta kambia ku kada wega ku Jair picha. Den e sistema di proyekshon diseñá ta konsiderá Jair su karera den beisbòl profeshonal i e temporada aktual. Pa motibu ku e proyekshon ta dinámiko lo mi saka un proyekshon nobo despues di kada biaha ku Jair picha.

Manchester United FC òf FC Barcelona?

Durante di e temporada 1955/56, UEFA a krea e kompetensia di futbòl di klup ku pa hopi awe ta esun di mas prestigioso na mundu. Na 1955/56 UEFA a yama e kampionato aki “Kopa Klup nan Kampion Europeo”, na aña 1992 UEFA a kambia e nòmber aki pa “UEFA Liga di Kampion nan”.

E aña aki e ekipo di Manchester United FC ta bai topa FC Barcelona pa asina determiná ken lo bai ku e titulo di kampion pa e temporada 2010/2011. Hopi ta esnan ku ya ta preparando pa e partido aki i hopi ta esnan ku ta purba predesi e ganadó. Promé bo predesi ken abo ta kere ta bai gana mañan tene na kuenta e siguiente análisis.

Ekipo nan di Spaña i Italia ta e 2 pais nan mas eksitoso den e final di Liga di Kampion nan, kada un di nan a gana e kompetensia 5 biaha. Spaña a logra su 5 titulo nan den kompetensia aki den 8 partisipashon ku nan tabata tin. For di esaki por konkluí ku ekipo nan spañó tin un porsentahe di wega gana di 62.5%. Pero si analisá esaki for komienso di e kompetensia aki e ora ey ekipo nan spañó a logra e titulo 12 biaha den 21 aparensia, esaki ta hiba ekipo nan spañó na un porsentahe di wega gana di 57.1%.

Ekipo nan di Inglatera di otro banda a hunga e final di Liga di Kampion nan na 7 okashon. Di e 7 okashon nan aki solamente 3 biaha ekipo nan ingles a logra bai ku e titulo. Esaki ta hiba ekipo nan ingles na un porsentahe di wega gana di 42.8%. Si konsiderá e rekòrt di ekipo nan ingles for di komienso di e kampionato aki, ekipo nan ingles a gana 11 biaha den 17 aparishon. Esaki ta duna ekipo nan ingles un porsentahe di wega gana di 64.7%.

Tantu FC Barcelona komo Manchester United FC a gana nan promé titulo di e Kopa Klup nan Kampion Europeo na e antiguo stadion di Wembley i tur 2 ta bai bringa pa nan di 4 titulo, e biaha aki na e stadion di Wembley nobo . E último biaha ku e 2 ekipo nan aki a topa den e final di Liga di Kampion nan tabata na 2009, kaminda FC Barcelona a gana 2 pa nada.

Esaki lo bira e di 11 final di Kopa Europeo den kua un ekipo ta hunga den nan mes pais. Na 7 okashon e ekipo di kas a sali viktorioso. Den e 7 viktoria nan aki bo tin 1 di Manchester United FC na aña 1968. FC Barcelona ta un di e ekipo nan ku a pèrdè na kas, esaki na aña 1986.

For di aña 1955 FC Barcelona a partisipá 6 biaha den final i a logra e titulo na 3 okashon. Di e 3 biaha nan ku FC Barcelona a logra bai ku e titulo, 2 biaha tabata kontra ekipo nan ingles. Manchester United FC a pasa pa final na 4 okashon i logra bai ku e titulo 3 biaha. E úniko biaha ku Manchester United FC a pèrdè un final tabata kontra FC Barcelona.

Manchester United FC a yega di hunga 9 biaha na e Wembley nobo i 5 di nan partido nan a bai pinalti. Den e 9 partido nan aki Manchester United FC a logra gana 6 partido i pèrdè 3. Manchester United FC a yega di hunga 40 partido kontra di ekipo nan spañó i a logra gana 11 i pèrdè 16.

Por lo general FC Barcelona tin bon resultado kontra ekipo nan ingles, na tur nan a hunga 62 biaha kontra ekipo nan ingles i nan a gana 23 i pèrdè 16. FC Barcelona a yega di hunga 27 biaha, no na kas kontra di ekipo nan ingles. Den e 27 partido nan aki FC Barcelona a logra gana 6 biaha, tabla 8 i pèrdè 13 biaha.

Den kampionato nan organisá pa UEFA tin 15 biaha ku ekipo nan ingles a topa ekipo nan spañó den final. Di e 15 partido nan aki, ekipo nan spañó a logra e viktoria na 8 okashon. Den e 8 okashon nan aki FC Barcelona a sali viktorioso na 2 okashon, miéntras ku Manchester United FC a Sali viktorioso na 1 okashon. Di e 7 biaha nan ku ekipo nan ingles a gana, 3 di nan viktoria nan tabata kontra FC Barcelona.

FC Barcelona ta e ekipo ku mas gol anotá den e kompetensia, ku 27. Lionel Messi ta e hungadó ku mas gol den e kompetensia ku 11 gol, 7 gol mas tantu ku e strea di Manchester United, Javier Hernandez. Pero di otro banda Manchester United FC a konsedé solamente 4 gol den e kompetensia, esaki ta hasi nan e ekipo ku ménos gol permití den e kompetensia.

Kontra ekipo nan ingles FC Barcelona a hunga 57 partido den kua nan a gana 23, pèrdè 16 i tabla 18. Miéntras ku Manchester United FC a hunga 40 partido kontra ekipo nan spañó, di esaki nan e la gana 11, pèrdè 12 i tabla 17. Hungando na kas kontra ekipo nan spañó Manchester United FC tin un rekòrt di 8 wega gana, 2 pèrdí i 9 wega tabla. FC Barcelona tin un rekòrt di 6 wega gana, 12 pèrdí i 8 tabla ora e ta hunga kontra ekipo nan ingles for di kas. Den final kontra ekipo nan ingles FC Barcelona a yega di gana 2 biaha i pèrdè 2 biaha. Manchester United FC den final kontra ekipo nan spañó e yega di gana 1 i pèrdè 1.

Den historia di e 2 ekipo nan aki nan a yega di hunga 10 biaha kontra otro. Tur 2 ekipo a gana 3, pèrdè 3 i tabla 4. Hungando komo ekipo di kas Manchester United FC a gana 2 biaha, pèrdè 0 i tabla 2 biaha. FC Barcelona hungando komo bishitante kontra Manchester United FC, nunka no a gana i a tabla 2 biaha i pèrdè 2 biaha. Na 2 okashon e 2 ekipo nan aki a topa den final i tur 2 a gana 1 biaha.

Dos den Un!

Den e último dia nan aki tin diferente skout den beisbòl profeshonal ku ta poniendo masha atenshon riba un picher man robes i un picher man drechi den e pueblo Elgin, Illinois. Lo ke ta remarkabel di esaki ta ku tantu e picher man robes komo esun man drechi ta e mesun persona. Den otro palabra esaki ta trata di un picher ku por picha ku tur dos man.

E fenómeno aki ta wòrdu yama na hulandes “ambidextrie”. Un persona ku ta padesé di e fenómeno aki tin e kapasidat di usa tur dos man ku mesun abilidat.

Den beisbòl di liga grandi ya ta konosí kaba kubo tin batido nan ku ta bati sea na man robes òf na man drechi dependiendo di e picher ku ta pichando. Pero niun di e hungadó nan aki no ta ambidekstro, ora nan tin ku tira nan por tira sea ku nan man robes òf nan man drechi.

E picher ku por picha ku tur dos man ku hopi skout tin bista riba dje ta Ryan Perez. Perez ku ainda ta bayendo skol por picha rekta, kurva, kambio i e famoso “cutter”. Ku su man drechi Perez ta tira banda di 90 mia pa ora i ku su man robes 87 mia pa ora.

Aktualmente Pat Venditte den e farm system di New York Yankees tambe tin e abilidat aki. Mirando e echo ku e picher nan aki ta dos den un, bo ta kere ku nan mester wòrdu paga mas mihó ku un picher regular? Teniendo na kuenta ku e picher nan aki ta tuma un solo puesto den e roster pero ta sirbi komo picher man drechi i man robes. Analisando un tiki mas tambe bo por haña ku e picher nan aki ta picha un dia robes, sosegá e brasa robes i e siguiente dia, pero tòg picha ku e brasa drechi e dia ey.

Kòrsou tin ku warda miéntras Aruba su destino pa mundial Brazil 2014 ta kuminsá pronto.

E kaminda pa mundial di futbòl Brazil 2014 ta bai kuminsá. Dia tres di yüni FIFA ta ranka sali ku e promé partido nan pa asina determiná kua ta e diferente pais nan ku lo partisipá den e mundial di futbòl Brazil 2014.

Concacaf kual ta e konfederashon den kua Kòrsou tambe ta forma parti tin e primisia pa kuminsá e kaminda pa Brazil 2014. Den e promé parti di e kompetensia di Concacaf e 10 ekipo nan di Concacaf ku puntuashon mas abou den e “ranking” di FIFA lo hunga kontra otro.

Pa e motibu aki Aruba ta kuminsá hunga dia tres di yüni kontra St. Lucia i dia shete di yüni Aruba lo hunga e partido di regreso kontra St.Lucia. E sinku ganadó nan den e buèlta aki lo topa e otro 19 (inkluyendo Kòrsou) ekiponan di Concacaf den e siguiente etapa di e kompetensia klasifikatorio pa mundial 2014.

Kòrsou tin ku warda te 30 di yüli 2011 pa por sa kontra ken e ta bai kuminsá su trayektoria históriko, rumbo pa Brazil 2014. Dia 30 yüli 2011 na Rio de Janeiro, Brazil, FIFA lo saka e grupo den kua kada un di e 24 ekipo nan di Concacaf lo forma parti dje.

Loke ta sigur ta, ku dia shete di yüni ya Aruba sa su destino pa mundial 2014, sea nan ta pasa pa forma parti di e 24 ekipo nan di Concacaf ku ta sigui lucha pa logra yega Brazil 2014 òf Aruba tin ku kuminsá pensa riba Rusia 2018.

Mundial di futbol femenino

Aki algu mas ku un luna ta kuminsá e kampionato mundial di futbòl femenino. Despues ku FIFA a kuminsá ku e kampionato aki na 1991, Alemania lo ta e anfitrion di e di seis kampionato di futbòl femenino.

Kompará ku mundial di futbòl maskulino, e mundial di futbòl femenino no ta haña mesun tantu atenshon. Pero segun FIFA e mundial di futbòl femenino di aña aki lo bai tin un kobertura sin presedente. Esaki lo bira e kobertura di mas grandi den historia di futbòl femenino, segun Niclas Ericson, Direktor di FIFA TV.

E diferente selekshon nan ku lo forma parti di e mundial aki ta kasi similar na e mundial maskulino. Bo ta haña selekshon nan manera: Alemania, Nigeria, Fransia, Mexico, Inglatera, Merka i Brazil. Loke ta interesante den e mundial aki ta ku despues di kuater aparishon den mundial di futbòl maskulino, e selekshon di Colombia ta bai partisipá pa promé biaha den mundial di futbòl femenino.

Tambe den mundial aki bo por tuma nota di e hungadó di Brazil, Marta Vieira da Silva. Marta ta loke ami ta konsiderá e vershon femenino di Ronaldinho. Ta realmente un plaser pa bo sinta wak e mucha muhé aki hunga futbòl i mi ta tribi di bisa ku e ta mihó futbolista ku hopi hungadó maskulino. Kiermen si bo no ta interesá na wak e partido nan den e mundial femenino mi ta sugerí bo pa hasi un esfuerso i wak maske ta un wega di e mucha muhé aki.

Klip kortiku di Marta den Mundial na 2007 na China.
[youtube ibBT-_2ubbM]

Bo por stima FC Barcelona pero odia New York Yankees?

Den e mundu di deporte nos tur tin nos ekipo nan favorito pero di otro banda tambe tin ekipo nan ku nos no ta gusta. Tin diferente motibu dikon un hende por laga di gusta òf  odia un ekipo di deporte. E simpel echo ku un ekipo ta rival di un ekipo ku bo ta favoresé por ta un motibu di esaki. Tambe por ku un sierto ekipo ta simplemente demasiado eksitoso i ta parse ku semper nan ta viktorioso. Tin biaha tambe nos ta yalurs paso e ekipo ku nos ta favoresé no ta eksitoso manera otro ekipo.

Un di e ekipo nan di mas odia den e mundu deportivo ta e ekipo di New York Yankees òf mihó konosí bou di esnan ku no ta gust’é komo “the Evil Empire.” Si bo puntra e hende nan aki dikon nan ta odia Yankees mayoria di nan lo bisabu: Yankees ta gasta muchu sèn òf Yankees no ta traha ekipo, sino nan ta kumpra nan ekipo. Tambe tin otro nan ku no ta bisabu nada, pero nan simplemente no ta gusta e echo ku Yankees a gana Seri Mundial 27 biaha.

FC Barcelona tin un kantidat grandi di fanátiko. Segun e página di Facebook di FC Barcelona, nan tin 13.849.535 persona ku simpatisá ku e ekipo. Di otro banda New York Yankees tin 3.645.055 fanátiko riba nan página di Facebook. Esaki ta mustrabu ku FC Barcelona tin sigur 4 biaha mas tantu fanátiko ku New York Yankees. Esaki ta nifiká ku e chèns ta grandi ku tin sierto persona ku ta simpatisá ku FC Barcelona pero no New York Yankees. Ku esaki den mente mi a yega na e siguiente pregunta: bo por stima FC Barcelona pero odia Yankees?

Segun un estudio hasi pa Sportingintelligence e ekipo di FC Barcelona a sali e ekipo ku ta paga mihó den deporte mundial. Barcelona a sali riba nan rival Real Madrid ku ta na di dos lugá i a kita New York Yankees for di e promé lugá. FC Barcelona su average salarial ta $7.910.737 pa aña. Di otro banda e ekipo di New York Yankees tin un average salarial di $6.756.301 pa aña.

Si nos kompará salario di hungadó individual, New York Yankees tin e hungadó di mas mihó paga den Liga Grandi. Alex Rodriguez lo kobra $31.000.000 e aña aki komo parti di e kontrakt di $275.000.000 ku e la firma ku New York Yankees pa 10 aña.

FC Barcelona no tin e hungadó mihó paga den futbòl pero si nan tin e hungadó di tres mihó paga den futbòl. Segun Forbes.com Lionel Messi di FC Barcelona a gana $32.000.000 den aña 2010. Na 2010 Messi a kobra $16.000.000 pa su servisio na e ekipo di FC Barcelona i e la haña $16.000.000 adishonal for di su spònser nan manera Adidas, Lay’s, Konami i Air Europa. Na puesto number un tin komo e hungadó mihó den futbòl David Beckham, ku un entrada di $40.000.000 den 2010. Na puesto number dos ta Cristiano Ronaldo di Real Madrid, ku un entrada di $38.000.000. Ta importante pa menshoná ku si nos wak e salario ku e hungadó a risibí di su respektivo ekipo sin konta entrada di spònser, e ora ey Cristiano Rolando ta e hungadó mihó paga, ku un salario di $19.500.000 ku e ta risibí di Real Madrid.

Hopi hende ku ta odia New York Yankees ta bisabu Yankees no ta traha nan ekipo pero nan ta kumpra nan ekipo. Ku esaki e fanátiko di deporte ku ta odia Yankees kiermen ku Yankees en bes di usa hungadó di nan “farm system” pa traha un ekipo kampion, New York Yankees ta kumpra e hungadó nan aki riba merkado. Si nos analisá e roster di 25 di New York Yankees, Yankees tin 11 (44%) hungadó ku a debutá den Liga Grandi ku Yankees. Di otro banda e ekipo di FC Barcelona tin nuebe (43%) hungadó di e 21 hungadó nan ku ta forma parti di e ekipo básiko ku a debutá ku FC Barcelona.

Na mart 1903 e frankisia di New York e tempu ey bou di e nòmber New York Highlanders a wòrdu establesé na Manhattan, New York. For di 1903 te ku 2011 New York Yankees a logra gana 27 titulo di Seri Mundial, 40 biaha nan a sali kampion di Liga Amerikano i 16 biaha nan a gana e titulo di divishon ost. Kuater aña promé na 1899, Hans Gamper a funda Futbol Club Barcelona. Den e 112 aña di eksistensia di Barcelona a gana mayoria kompetensia di futbòl, ku eksepshon di e Kopa Intercontinental òf Kopa Toyota.

Na tres okashon FC Barcelona a gana UEFA Liga di Kampion, 25 biaha Kopa Spañó, 20 biaha e Kampionato di Liga Spañó, 9 biaha e Super Kopa Spañó, tres biaha nan a gana e Super Kopa Europeo i un biaha nan a gana e Mundial di Klup FIFA.

Esaki ta trese dilanti atrobe e pregunta: bo por stima FC Barcelona pero odia New York Yankees? Si e motibu dikon bo ta odia New York Yankees ta pa un di e rason nan ariba menshoná, probablemente bo no por stima FC Barcelona. No tin masha diferensia entre Yankees i FC Barcelona kiermen ku sea bo ta stima tantu New York Yankees i FC Barcelona òf bo ta odia tur dos.

Manny being Manny…..

Informashon ku Deporte Awe! ta dispone di dje ta bisa, ku Manny Ramirez a test positivo di substansha prohibi 10 dia pasa. Konsekuentemente ela disidi di retira pa no tin ku enfrenta un suspenshon di 100 wega!

Korsou riba ranking di FIFA!

Pa promé biaha den historia Kòrsou ta paresé den e ranking ofisial di FIFA (www.fifa.com). Aktualmente Kòrsou ta di rank na puesto 146 i Kòrsou ta number 21 den e federashon regional CONCACAF. Na tur yu di Kòrsou prinsipalmente mi amigu Sr. Rignaal “Jean” Francisca i Federashon di Futbòl Kòrsou (FFK) pabien ku e logro aki. Ban biba ku nos ekipo nashonal di futbòl i sostené den bon i den malu, mustra ku bo ta un berdadero Yu di Kòrsou. Klik riba e potrèt pa mir’é mas grandi. E potret nan ta kortesia di: www.fifa.com

Korsou ta di rank na puesto 146
Korsou riba FIFA.com

Dikon Federashon di Futbòl Kòrsou (FFK) por ta miembro di FIFA

Últimamente hopi di nos prinsipalmente esun nan yega na deporte ta diskutí riba henter e asuntu di Kòrsou i su rekonosimentu den deporte internashonal. Manera ta konosí tin Federashonnan Internashonal di deporte ku no ta akseptá Kòrsou komo miembro ya komo ku Kòrsou no ta un pais independiente.

Den e siman ku a pasa mi a tuma nota ku Federashon di Futbòl Kòrsou (FFK) a wòrdu akseptá komo miembro di FIFA. Esaki ta nifiká ku Kòrsou lo kompetí den e mundu di futbòl komo pais Kòrsou ku su propio bandera i himno. Pa logra esaki e nòmber FFK a ser kambia den Liga di Futbòl General. Esaki a habri e kaminda pa den un otro reunion general di Nederlands Antilliaanse Voetbal Unie (NAVU) e delegadonan di NAVU unánimamente bai di akuerdo pa kambia e nòmber di NAVU den FFK.

Tur esaki nan a hasi mi kurioso pa sa ku si FFK no a usa e táktika ariba menshoná i a hasi mané otro federashonnan di deporte na Kòrsou, nan lo por a bira miembro di FIFA tòg? E kontesta riba e pregunta aki ta SI. Awor kasi sigur lo bo ta puntra bo mes kon porta si Kòrsou no ta un pais independiente. Pa komprondé esaki bo tin ku wak kiko ta e rekisito nan pa un pais bira miembro di FIFA.

Kiko ta e rekisito nan pa un pais bira miembro di FIFA?

1.       Kualke asosashon ku ta responsabel pa organisá i supervisá futbòl den su pais por bira miembro di FIFA. Den e   konteksto aki “pais” ta referí na un pais independiente rekonosé pa e komunidat internashonal.

2.       Miembresia ta wòrdu permití solamente si un asosashon tabata un miembro provishonal di un Konfederashon (por ehèmpel, CONCACAF) pa por lo ménos 2 aña.

3.       Kualke asosashon ku ta deseá di bira miembro di FIFA mester  apliká riba papel mandando un karta pa e sekretariado general di FIFA.

4.       E statuto nan di e asosashon mester ta huntu ku e aplikashon di miembresia i e mester kontené e siguiente provishon nan:

a.        semper kumpli ku e Statuto, regulashon i desishon nan di FIFA i su Konfederashon;

b.      kumpli ku e regla nan di wega na vigor;

c.       rekonosé Korte di Arbitrahe pa Deporte.

5.       Kada un di e kuater asosashon nan Britániko ta wòrdu rekonosé komo miembro separá di FIFA.

6.       Un asosashon den un region ku no a yega na independensia ainda por apliká pa atmishon na FIFA, ku outorisashon di e asosashon den e pais ku e ta dependiente di dje.

7.       Statuto nan di FIFA ta regulá e detaye nan relashoná ku e prosedura di atmishon.

8.       E artíkulo aki lo no afektá e status di miembro nan eksistente.

Mirando e punto number 6 den e rekisito nan ku mester kumpli kuné pa bira miembro di FIFA mi por konkluí ku di tur manera FFK por a bira miembro di FIFA. Úniko kos ku esaki ta trese kuné ta ku kisas nos mester a warda e dos aña nan manera ta stipulá den e punto number 2 pa nos bira miembro. Esaki ta nifiká ku e táktika ku NAVU i despues FFK a usa ta un táktika ku a duna Kòrsou miembresia na FIFA di forma inmediato. Pero si esaki lo no a logra tòg Kòrsou lo tabata tin un otro manera pa bira miembro.